Sadnja aronije

Da bi ste imali dobar prinos potrebno je razviti snažne biljke kojima je start u razvoju od presudnog značaja, iz tog razloga korist od ovih informacija može biti velika.

Sadnice aronije imaju odličan prijem, sadnja može biti ručna ili mašinska, najbitnije kod sadnje je to da su sadnice dobro uglavljene u zemlju i da je sav vazduh iz korenovog sistema iztisnut. Potrebno je djubrenje jesenjim djubrivima, pomešati sa zemljom prilikom sadnje ili kasnije posuti odozgo oko biljke ispred kiše (ne više od jedne šake po sadnici). Posle sadnje obavezno je polivanje sadnog mesta.

Sadi se od druge polovine oktobra pa čak do kasnog proleća. Sadnja je moguća tokom zime pod uslovom da temperatura nije u minusu prilikom sadnje. Najotpornije su sadnice proizvedene iz semena njihov prijem je stoprocentan u svim uslovima sadnje. Ipak za dobar start i razvoj biljke najbolja je jesenja sadnja. Zimska sadnja je takodje preporučljiva dok prolećna sadnja zahteva više nege i polivanja tokom leta.

Lišće sa sadnice treba biti odstranjeno da ne bi crpelo stablo. Najčešće se sade dvogodišnje sadnice.

Raste i daje dobre prinose na svim tipovima zemljišta, osim zasoljenim, za razliku od visokožbunaste borovnice koja dobro uspeva samo na prirodno kiselim, pH 4,2 do 4,4, a ona se u Srbiji nalaze na većim nadmorskim visinama, najčešće iznad 750 m, a tamo skoro i da nema stanovnika. Ne usvaja štetne sastojke iz zemljišta, vode i vazduha, te se može gajiti i u blizini industrijstrijskih zagadjivača i termoelektrana.

Najbolja gustina sadnje je 3 x 1,5 m, kojom prilikom se posadi 2.222 biljke po hektaru. Ovakvom sadnjom svaka biljka dobija 4,5 mkv. vegetacionog prostora. Pre sadnje zemljište treba biti pripremljeno kao na prikazanoj slici iznad. U prvim godinama života zasad aronije bi trebalo biti ako je moguće bez trave (obradjivan) uz polivanje,djubrenje i pskanje da bi se biljke što brže razvijale.

Polivanje i djubrenje je najefikasnije preko sistema kap po kap. Vodotopiva djubriva su dosta skupa pa se mogu koristiti ruski an i tri 16. Kombinacija ovih djubriva je sasvim dovoljna za dobar razvoj aronije potrebno je samo malo vise vremena da se rastvore i talog koji se stvori ostaviti na kraju da ne dodje do začepljenja sistema. Ako je zemljište siromašno može doći do žutila lišca.

Napomenućemo da ako se sadnice aronije previše navodnjavanju bez djubrenja takodje može doći do žutila lišća,takvim sadnicama potrebna je što brža prihrana. Žutilo lišca se može javiti i zbog nedostatka gvoždja u zemljištu, u redjim slučajevima je u pitanju nedostatak magnezijuma. Pravilno negovana biljka aronije trebalo bi da ima tamno zelenu boju uz malo otvoreniju boju na vrhovima kao na prikazanoj slici na početnoj stranici. Početkom jeseni lišće polako prelazi u crvenu boju. Od početka vegetacije a posebno u prvim godinama života bez obzira na to što aronia vazi za voćnu vrstu kojoj nije potrebno zaštite potrebno je oprskati je par puta insekticidima i akaricidima. Razni insekti, lisne vaši (buvaći) i grinje usporavaju rast aronije. Takodje zbog boljeg napredovanja biljaka u prvoj godini roda preporučuje se skidanje plodova.

Najpogodnije sadnice za sadnju su dvogodišnje (slika iznad)